mr VLADIMIR KRIVOŠEJEV
OPŠTI PODACI
Rođen u Valjevu 1963. Diplomirao 1989. godine na grupi za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. gde je započeo postdiplomske studije. Magistrirao na Fakultetu za medije i kulturu u oblasti marketiga i mendžmenta kulture. Doktorant na Fakultetu dramskih umetnosti na katedri za menadžment u kulturi. Zaposlen u Narodnom muzeju Valjevo od 1990. godine, jedno vreme kao kustos pedagog, a potom kao kustos istoričar. Od 2000. godine direktor Muzeja, uz nastavljanje obavljanja poslova kustosa istoričara. Stručni ispit za rad u muzeju položio 1993. godine, 2001. godine stekao stručno zvanje višeg kustosa, a 2008 i najviše stručno zvanje - muzejskog savetnika. Predsednik Izvršnog odbora Muzejskog društva Srbije. Potpredsednik Izvršnog odbora ICOM-a Srbije (nacionalno odeljenje UNESKO-vog Internacionalnog komiteta za muzeje). Jedan od osnivača i član redakcije i programskog saveta nacionalne podružnice evropskog udruženja istoričara EURO KLIO, član Udruženja za društvenu istoriju, član redakcije Glasnika Istorijskog arhiva Valjevo. Predavač na istorijskim seminarima za učenike i za nastavnike u Istraživačkoj stanici u Petnici. Stalni predavač istorije na letnjoj internacionalnoj školi srpskog jezika i kulture. Povremeno, honorarno, predavao istoriju u Valjevskoj gimnaziji i OŠ Andra Savčić. Član Radne grupe Ministarstva kulture za razvoj muzejske mreže Srbije i Komisije za izradu nacrta zakona o muzejskoj gradji i muzejskoj delatnosti. Član Rotary kluba Valjevo. Od marta 2004.do juna 2006. godine poslanik G17PLUS u Skupštini Državne zajednice Srbija i Crna Gora. Član skupštinskog odbora za odbranu. U periodu septembar 2004. - mart 2009. član i zamenik predsednika UO HK Krušik Valjevo (u periodu 2005/7 vd predsednika UO).
STRUČNO-NAUČNE AKTIVNOSTI Muzeografija Obrađuje zbirke odlikovanja i oružja i vojne opreme. Autor četiri stalne muzejske postavke (Valjevska nahija i Valjevci u Prvom i Drugom srpskom ustanku, Seča knezova, Spomen soba Drinske divizije i Muzejska edukativna radionica – stara učionica) i šest tematskih izložbi (Valjevska istoriografija, Više od lova, Tragom Petog pešadijskog puka, Milovan Glišić, Istorijat crvenog krsta i Tri decenije izdavaštva Istorijskog arhiva Valjevo).Stručni saradnik Istorijskog muzeja Srbije na projektu izložbe kojom je u Galeriji SANU obeležena proslava 200 godina od Prvog srpskog ustanka. Učesnik više stručnih i naučnih skupova. Uz klasičnu stručnu delatnost bavi se i nizom aspekata modernizacije muzejskog rada sa težištima na upotrebi savremenih tehničkih sredstava u muzejskim prezentacijama, uvođenjm prakse događajne prezentacije i korišćenju savremene komunikacije u službi istoriografije i muzeologije, kao i spoja muzejske pedagoške aktivnosti sa aktivnostima kulturnog i školskog turizma. Osnivač i domaćin internet foruma MUZEJ (www.yahoogroups.com/group/muzej), član republičke komisije za digitalizaciju kulturne baštine, glavni urednik i autor više sajtova i različitih elektronskih izdanja (elektronska kviz igra Brankovina, elektronski katalog postavki u Muselimovom konaku, elektronski katalog izložbe Solunski front u objektivu Dragoljuba Pavlovića, elektronski katalog izdanja Međuopštinskog istorijskog arhiva Valjevo...). Kao direktor muzeja, uz aktivno autorsko učešće, organizuje i uređuje kompleksne aktivnosti temeljne revitalizacije institucije koje su, uz stručnu reorganizaciju, pripremu nove stalne postavke i realizaciju raznovrsih programa, podrazumevale i obimne kompleksne građevinske radove.
Menadžment I praktično i teoretski se bavi menadžmentom neprofitnog sektora, sa težištem na marketingu muzeja sa aspekta razvoja kulturnog turizma.
Istoriografija Bavi se periodom Srpske revolucije i temama urbane istorije i istorije istoriografije. Jedan od pionira urbane istoriografije. Pokretač i medijator aktivnosti stvaranja bibliografije zavičajne istoriografije Valjevskog kraja. Autor više posebnih izdanja i preko stotinu studija, članaka, biografskih jedinica, rasprava, bibliografija, stručnih beleški, kritika i prikaza objavljenih u različitim naučnim, stručnim i popularnim časopisima i zbornicima (videti bibliografiju).
|